8 potencijalno najgorih "poslovnih" poteza svih vremena

1. Alitalia i pogrešna karta za Cipar od 39 dolara

Alitalia Airlines - talijanski avio-prijevoznik koji je napravio 'sitnu' pogrešku na svojim internetskim stranicama u 2006. u cijeni zrakoplovne karte od Toronta do Cipra. Oglašena cijena je bila 39 dolara - u poslovnoj klasi! A trebala je biti 3900 dolara.

Pogrešna cijena je bila oglašena na stranici tvrtke i munjeviti stampedo na kupovinu karata je mogao početi. Prodano je više od 2000 karata. Alitalia je u početku pokušala otkazati sve kupljene ulaznice na pogrešnu cijenu, no kasnije su odlučili ispoštovati svoju pogrešku prema putnicima. Ako je svih 2000 ljudi zapravo iskoristilo svoje ulaznice, to je za njih značilo gubitak od 7,72 milijuna dolara.

Nova Coca-Cola

2. Coca-Cola Company i njihov fijasko

'Nova Coca-Cola' je bilo neslužbeno ime za novo piće sa novom formulacijom zaslađivača uvedenog 1985. god. od strane 'Coca-Cola Company'-a kako bi se zamijenilo njihovo najpoznatije piće, Coca-Cola. Ispravno govoreći, novo piće nije imalo novo ime, jer je jednostavno to bila nova verziju Coca-Cole, sve do 1992., kada je preimenovano u 'Coca-Cola II'. Reakcija javnosti na promjenu je bila poražavajuća, a nova Cola je brzo ušla u 'panteon velikih marketing promašaja'.

U sjedištu tvrtke u Atlanti su počeli primati pisma izražavanja ljutnje i dubokog razočaranja. Primljeno je sveukupno više od 400 tisuća što pisama, što telefonskih poziva. Nova Cola je bila katastrofa, ali ne samo zato što je bila lošeg okusa, već i zato što su potrošači bili previše vezani za svoj proizvod koji se nije promijenio čak od davne 1903., kada su iz nje izvadili 'the good stuff' - kokain.

Psihijatar kojeg je Coca-Cola unajmila da prati telefonsku liniju korištenu za kontakt potrošača rekao je da su neki ljudi zvučali kao da raspravljaju o smrti nekog člana svoje obitelji.

Neuspjeh "nove" formule ukazuje na važnost psihologije brendiranja i potrošačke privrženosti prema i najobičnijem bezalkoholnom piću. Samo 3 mjeseca kasnije Coca-Cola je plasirala 'Coca-Colu Classic' kako bi namirila horde razdraganih potrošača koji su očito bili u nekom šećerno-induciranom maničnom stanju. 'Coca-Cola Classic' je bila toliko uspješna da se prodavala čak bolje i od nove Cole ili Pepsija, što je budilo razne teorije zavjere da je to sve tako isplanirano i zamišljeno unaprijed. Naknadno ponovno uvođenje izvorne formule Coca-Cole dovelo je do značajnih dobitaka u prodaji. Lekcija naučena :)

3. Kolaps AT & T mreže i 75 milijuna izgubljenih telefonskih poziva

1990. god., 75 milijuna telefonskih poziva u Americi ostalo je neodgovoreno nakon što je jedan od 114 AT&T-evih telefonskih centara pretrpio mehanički kvar. U normalnim uvjetima, AT&T-eva mreža je tada bila model za pouzdanosti i jačinu signala. Na bilo koji dan, AT&T-eva mreža koja je u to vrijeme nosila preko 70% međudržavnog telefonskog prometa, mogla je izdržati preko 115 milijuna telefonskih poziva istovremeno. Kada se taj problematični centar vratio 'online', poslao je poruku ostalim centrima, što je prouzročilo njihovo gašenje i resetiranje. Krivac za sve je bila sitna pogreška u liniji koda (ne hakeri kako se tada tvrdilo) koja je bila dodana tijekom vrlo komplicirane nadogradnje software-a. Samo American Airlines je izračunao da ih je ta AT&T-eva 'sitna pogreška' koštala gotovo 200.000 rezervacija. Milijuni su izgubljeni diljem Amerike.

4. Decca Records i odbijanje Beatles-a

Mike Smith i Dick Rowe su rukovoditelji koji su bili zaduženi za procjenu novih talenata za londonski ured Decca Records-a. 13-og prosinca 1961., Mike Smith je otputovao u Liverpool pogledati izvjesni lokalni rock 'n' roll bend kako nastupa. Primijetio je da imaju talenta i pozvao ih na audiciju na samu Novu Godinu 1962. Grupa je otputovala u London i provela dva sata svirajući 15 različitih pjesama u studiju Decca Records-a. Tada su otišli kući i čekali odgovor. Čekali su tjednima. Konačno, Rowe je javio menadžeru benda da nisu zainteresirani za njih, jer su im zvučali previše kao tada popularna grupa 'The Shadows'. U jednoj od najpoznatijih rečenica-odbijenica, rekao je: "Bez ublažavanja gospodine Epstein, ali nama se ne sviđa 'sound' benda. Bendovi su out, pogotovo četveročlani bendovi s gitarama." Taj bend su naravno bili Beatlesi. Kasnije su potpisali ugovor sa EMI Records-om i počeo je trend povratka na 'bendove s gitarama'. Ne trebamo isticati da su 'The Beatles' jedan od najpoznatijih i najpopularnijih bendova današnjice. Ironično, u roku od dvije godine, EMI proizvodni pogoni su postali toliko prezaposleni da im je Decca pomogala da se nosi sa nezapamćenom potražnjom za Beatles pločama.

5. Ford i 350 milijuna dolara vrijedan gubitak: Edsel

Sredinom 50-ih, Ford, nakon svoje iznimno uspješne serije automobila Thunderbird, želio je stvoriti novi model auta i s njim se natjecati uz bok s General Motors Oldsmobile-om. Do tada je Ford Lincoln služio u tu svrhu, ali on je trebao proći skori makeover i ići protiv GM-ovog većeg Cadillac-a. Fordovo rješenje: Edsel, nazvan prema sinu osnivača Henrya Forda. Unatoč svom prvotnom uzbuđenju - uključujući i posebnu emisiju na televiziji pod nazivom "The Edsel Show" - Edsel se pokazao kao jedan od najvećih promašaja u auto industriji ikada. Ford se hrvao na tri fronta: stil (automobil je izgledao previše kao i ostali Fordovi modeli), veličina (prevelik, s obzirom na rastući trend prema kompaktnijim automobilima), cijena (u početku je trebala biti između cijene Lincolna i jeftinijeg Mercurya, cijena Edsela je zapravo bila kao i Mercury, a to je zbunjivalo potrošače). Ford je 'utopio' 350 milijuna dolara (u dolarima iz 1950.) u Edsel prije odustajanja, proizvodnja modela je prestala 19. studenog 1959. Ford se naravno oporavio od 'Edsela', no lekcija je ostala. "To je klasičan slučaj uzimanja perspektive", kaže Adam Galinsky, profesor menadžmenta i organizacije na Sveučilištu Northwestern u Kellogg School of Management. "Ako se tvrtke nemaju uvid u objektivnu perspektivu potrošača, izlažu svoje proizvode neželjenom riziku".

6. Žitelji Canarseea i njihova zamjena Manhattana za 'kikiriki'

Carnarsee domoroci su 1626. donijeli jako mudru odluku: za sitnice su utrampili danas poprilično vrijedno zemljište Manhattan (koje se tada zvalo New Amsterdam). Legenda kaže da su Carnarsee-i prodali Manhattan nizozemskom guverneru Peter Minuitu za jeftini nakit i neke druge sitnice otprilike u vrijednosti tadašnjih 24 dolara. Otok danas 'nježno' nazvan "centrom svemira", mnogi stanovnici New Yorka sada procjenjuju na gotovo 1 bilijun dolara, kaže Matthew Mondanile iz Cushman & Wakefielda, globalne agencije za promet nekretninama. U tadašnje vrijeme tih 24 dolara imalo je otprilike vrijednost kao danas 1000 dolara. Iako je takva 'prodaja' danas nezamisliva, kada se ona dogodila, niti domoroci, a niti Nizozemci nisu mislili da dobivaju ili gube osim onoga što su prodali ili kupili, tj. nije bilo nikakvih zamjerki sa nijedne strane. Iako se točno ne zna, niti je igdje zabilježeno, postoji priča da se osim nakita trampilo i sa željeznim loncima, sječivom za sjekire, motikama, tkaninom i ostalim predmetima za svakodnevnu upotrebu koje domoroci nisu mogli sami sebi izraditi. Bilo kako bilo, ovaj detalj po definiciji možda i ne spada baš u poslovne odluke, no svakako je jedna od najgorih u ljudskoj povijesti.

7. ABC-TV i njihovo odbijanje produkcije serije o crnačkoj obitelji,
'The Cosby Show'

1984. je Bill Cosby ponudio ABC-TV-u prava na humorističnu seriju o dobrostojećoj crnačkoj obitelji koju je sam osmislio i u kojoj bi i također nastupao. No, ABC je glatko odbio njegovu ponudu, navodno zbog toga jer su vjerovali da gledatelji neće gledati seriju koja nerealistično prikazuje crnce kao dobrostojeće i visoko obrazovane ljude. I tako je Cosby prodao seriju NBC-u. I što se dogodilo? Pa ništa posebno - 'Cosby Show' je bila najgledanija serija 4 godine zaredom, u svih 8 sezona prikazivanja dobivala je najbolje kritike i gledanost, uzdigla je NBC sa zadnjeg mjesta po gledanosti na prvo mjesto, uskrnusla TV komediju uopće i postala jedna od najisplativijih serija ikad snimljena. Da li treba išta nadodati?

8. Burger King i 40 milijuna dolara vrijedna kampanja 'Gdje je Herb?'

U studenom 1985., Burger King, jedan od najpoznatijih lanaca brze hrane potrošio je 40 milijuna dolara na reklamnu kampanju nazvanu "Gdje je Herb?" Poanta je bila da je Herb jedini čovjek koji nije probao njihov hamburger i ako ga tko spazi u jednom od njihovih restorana odmah bi osvojio 5000 dolara. Namjerno nisu otkrili kako Herb izgleda što je njihove mušterije više iritiralo nego dovodilo ljude u njihove restorane kako bi otkrili Herba. Kasnije su ga napokon otkrili svijetu u ni manje ni više nego reklami pauze Super Bowla (što je najskuplji TV termin koji možete zamisliti). Herb je bio četverooki šmokljan u pepljarkama i ružnom odjelu. Očito totalni promašaj jer je kampanja imala katastrofalan učinak na prodaju, a dan danas se spominje u kontekstu najgorih kampanji tog desetljeća, ako ne i duže.

Izvor: myhumors99.com, odabrao i preveo: posao.hr