Prijava
Traži
U Hrvatskoj osnove oživljavanja zna jedan od deset građana, a na sjeveru Europe svaki drugi. Kako bi se povećao broj preživjelih u slučajevima zastoja srca, nužno je djecu poučiti osnovama kardiopulmonalne reanimacije.
U Hrvatskoj manje od deset posto građana zna osnove oživljavanja, a čak devet tisuća osoba godišnje diljem zemlje umre od iznenadnog zastoja srca. Porazna je to statistika na koju je upozorila zagrebačka akcija organizirana u povodu Svjetskog dana oživljavanja.
„Nažalost, u Hrvatskoj mali broj građana poznaje osnove kardiopulmonalne reanimacije. Nema sustavne edukacije u školama, a tečaj prve pomoći kod dobivanja vozačke dozvole polaže se jednom u životu. S druge strane smjernice iz reanimacije mijenjaju se svakih pet godina. Znanja i vještine reanimacije trebaju se redovito obnavljati“, istaknula je prim. dr. sc. Silvija Hunyadi-Antičević, predsjednica Hrvatskog društva za reanimatologiju Hrvatskoga liječničkog zbora.
Iako je moto ovogodišnjeg Svjetskog dana oživljavanja „Svi građani svijeta mogu spasiti život“, poznavanje osnova oživljavanja razlikuje se od zemlje do zemlje. U tome su najbolje zemlje sa sjevera Europe. Na području od Nizozemske preko Ujedinjenog Kraljevstva do skandinavskih zemlja svaki drugi građanin zna osnove oživljavanja.
„Uzor su nam skandinavske zemlje koje su provele sustavnu edukaciju o kardiopulmonalnoj reanimaciji i u kojima šezdeset posto slučajnih svjedoka laika zna pružiti prvu pomoć, a preživljenje kod srčane smrti je visokih četrdeset posto“, istaknuo je Ivan Ćelić, zastupnik u Hrvatskom saboru.
Kako bi se poboljšalo stanje u Hrvatskoj, nužno je osnovama reanimacije poučiti djecu u osnovnim i srednjim školama.
„Što veći broj građana treba naučiti postupak kardiopulmonalne reanimacije i kako se pravilno koristiti defibrilatorima. Prošle smo godine nabavili sto dvadeset i tri defibrilatora za mjesta na kojima se ljudi okupljaju“, kazao je prim. Željko Plazonić, državni tajnik Ministarstva zdravstva.
Za povećavanje broja preživjelih nakon zastoja srca preporučuje se i stvaranje mreže volontera koji putem mobilnih aplikacija mogu biti pozvani u pomoć.
„U slučajevima kad se nekome u blizini dogodi srčani zastoj, za uspješnu su reanimaciju najvažniji znanje, pravovremenost i pribranost. Strah je najveći ljudski neprijatelj u tom trenutku“, kazao je doc. dr. sc. Tomislav Madžar, savjetnik Predsjednice Republike Hrvatske koji je i sam prije nekoliko mjeseci sudjelovao u reanimaciji jedne žene.
Tijekom akcije koju je Hrvatsko društvo za reanimatologiju HLZ-a organiziralo u središtu Zagreba, građani su mogli naučiti što učiniti kada se srčani zastoj dogodi nekome iz njihove blizine. Kardiopulmonalna reanimacija (KPR) započinje vanjskom masažom srca i umjetnim disanjem, a nastavlja se uporabom automatskog vanjskog defibrilatora (AVD-a). Tijekom oživljavanja nužno je nazvati Hitnu medicinsku pomoć na broj 194 ili putem centra 112.
Europsko vijeće za reanimatologiju od 2013. godine obilježava Europski dan oživljavanja, a taj je dan prošle godine prerastao u globalnu javnozdravstvenu akciju Svjetski dan oživljavanja.
Dan se ove godine obilježava u čak četrnaest hrvatskih gradova.
Hrvatska 
Svijet 
Tržište rada 
Ljudi i karijere 
Istraživanja 
Zanimljivosti 
Bez komentara 
