Već s 20 postao profesor na sveučilištu

Erik Demaine, genijalac koji radi samo ono u čemu uživa i odlično uspijeva

Najmlađi profesor u povijesti MIT-a

'Mora biti cool. Sav svoj rad smatram rekreacijom zato što radim ono u čemu uživam', kaže mladi genijalac, najmlađi profesor u povijesti MIT-a.

Računalni znanstvenik Erik Demaine nije običan genijalac, nego veliko dijete. Ne želi se baviti ničim što ga ne zabavlja, pa mu je zato najdraže raditi upravo na onome za što ne znate kamo će ga odvesti.

Upisao je fakultet kad je imao samo 12 godina, a od 2001. godine radi na jednom od najboljih tehnoloških sveučilišta svijeta – MIT-u (Massachusetts Institute of Technology). Zaposlio se ondje kao 20-godišnjak i postao najmlađi profesor u povijesti tog sveučilišta. Godinama se već bavi otkrivanjem u matematici, biologiji, robotici i dizajnu te za to dobiva nagrade, a najvažnije mu je da je ono što radi – cool.

Sa svojim ocem Martyjem, koji izgleda kao starija verzija njega samog, obilazi znanstvene simpozije i drži zajednička predavanja budući da su obojica opsjednuta "rekreacijskim algoritmima", odnosno poigravanjem svime što smatraju zabavnim.

Gomila besmislenih eksperimenata ili...?
Posljednjih su godina objavili znanstveni rad o Rubikovoj kocki, istraživali su ponašanje golubova pri prehrani nakon što su krušne mrvice postavili u pravilan krug, planiraju proučavati geometriju oblika tjesteninom, čak i zatvaranje goluba u kavez napravljen od kruha. Projekti se sada čine besmislenim, ali se nikad ne zna kamo će odvesti, poanta je njihovog rada.

Erikov ured krcat je igračkama, origamijima, a zaigrao je i svaku kompjutorsku igru na koju je ikad naišao. Igra je pravilo čak i kad razvija algoritme kojima povećava učinkovitost kompjutora.

"Mora biti cool. Sav svoj rad smatram rekreacijom zato što radim ono u čemu uživam", pojasnio je za PopSci.

Transformeri, replikatori i – MoMA
Jedan od većih uspjeha mu je proizvodnja robota koji se može preobraziti iz oblika broda u oblik aviona. Dokazao je, naime, matematičkim putem da povijanjem ploha – kao u origamiju – možete doći do neograničenog broja oblika i to primijenio na ploče napravljene od staklenih vlakana i polimera. Saznanja o ovakvoj vrsti povijanja materijala pomažu proizvođačima automobila u izradi zračnih jastuka.

U svom se radu dotakao i replikatora kakve poznajemo iz znanstvenofantastične serije Star Trek, a surađivao je i s arheolozima u dešifriranju kodiranog jezika Inka. Papirnate skulpture koje je radio zajedno s ocem danas su stalni postav MoMA-e, najpoznatijeg američkog muzeja suvremene umjetnosti.