Scena je to dobro poznata iz supermarketa diljem svijeta: Od Hrvatske i Francuske preko Amerike do Australije - redovi praznih polica na kojima je bio toaletni papir. Nasuprot tomu nije zamijećena mahnita kupnja važnijih potrepština, poput konzervirane hrane.
'Ljudi imaju potrebu učiniti nešto kako bi se oni i njihove obitelji osjećali sigurno jer što im drugo preostaje osim pranja ruku i samoizolacije', kaže Steven Taylor, autor knjige "Psihologija pandemije".
Ekonomisti tomu dodaju i fenomen "nultog rizika".
'Želimo imati stvari pod kontrolom, ali uz malu potrošnju', kaže ekonomist zdravlja Farasat Bokhari s britanskog sveučilišta East Anglia. 'Zato kupujemo nešto jeftino što možemo pohraniti, a svakako ćemo u nekom trenutku iskoristiti', rekao je. Važnije potrepštine poput konzervirane ili smrznute hrane skuplje su, a onaj tko ih ne voli bacit će ih kad kriza završi.
Taylor kaže da je takvo ponašanje uočeno i tijekom prijašnjih pandemija. Velika razlika između prijašnjih pandemija i postojeće jest u - društvenim mrežama, što ima prednosti i mana.
Slične teme:
Izvor: zadovoljna.dnevnik.hr