Primjerice, u Tescou ili Sainsburyju 50 posto naplatnih mjesta su samoposlužne blagajne, a u nekim objektima ih je čak 80 posto.
Dosadašnje analize pokazuju da je povrat investicije u samoposlužne blagajne veći u manjim trgovinama, no problem je što se trgovci u Hrvatskoj odlučuju za nove tehnologije tek nakon što ih uvede "susjed".Samoposlužne blagajne u trgovinama sve su češća praksa naplate kupnje u svijetu, a takav trend postaje sve rašireniji i u Hrvatskoj. Za sada samonaplatne sustave u Hrvatskoj imaju Mecator i Konzum, a iz oba trgovačka lanca zadovoljni su reakcijom kupaca te planiraju širenje usluge. Samoposlužne blagajne u Hrvatsku je prvi uveo Mercator 2007. i do sada ih je postavio pedeset u dvanaest prodajnih centara. "U nekim prodajnim centrima postotak kupaca koji kupuju na samoposlužnim blagajnama iznosi i 30 posto, a njima se koriste kupci svih generacija", tvrdi Lea Marcijuš, voditeljica odnosa s javnošću Mercatora. Unatoč tome kaže da samoposlužne blagajne u prosjeku zauzimaju tek manji dio ukupnih blagajničkih pozicija i potporni su sustav naplate, a ne i primarni način rada.
Prilika za uštede
"Neposredan kontakt s kupcem nužan je u standardu usluge koju pružamo i na taj način se štedi vrijeme, posebno u manjim dnevnim kupnjama", dodaje Marcijuš. Usluga samonaplate u Konzumu, ili takozvana Konzum Express usluga, za sada je pak dostupna u četiri Super Konzum prodavaonice - u Sesvetama, Samoboru te na Črnomercu i u centru Avenue Mall u Zagrebu. I u Konzumu kažu da je usluga naišla na odličan odaziv kupaca, koji se sve više koriste blagajnama Konzum Express. "Planiramo širenje usluge i na druge Konzumove prodavaonice diljem Hrvatske", poručuje Ana Mitrović, voditeljica Ureda za odnose s javnošću Konzuma, dodajući kako je na samoposlužnim blagajnama kupcima na raspolaganju uvijek jedan zaposlenik kako bi im pomogao prilikom korištenja. Uvođenjem samoposlužnih blagajni povećava se učinkovitosti, odnosno protočnost, kupac ima potpun nadzor nad skeniranjem i plaćanjem, štedi se na prostoru, no njihovo uvođenje otvara i uštede na broju radnika. "Moguće je da će zbog uvođenja samoposlužnih blagajni mnogo ljudi izgubiti posao na tim mjestima, ali to je budućnost maloprodaje. Za pet godina možemo očekivati da će 50% blagajni biti samoposlužno", smatra Mladen Malinar, direktor Mai tradea, partnera NCR-a koji pokriva 70% svjetskog tržišta samoposlužnih blagajni, a o uvođenju te usluge u Hrvatskoj pregovaraju s vodećim trgovačkim lanacima, kao i s manjim trgovcima. "Očekujemo da u maloprodajnoj industriji trendovi idu u tom pravcu pa vjerujem da će za tri godine, od ukupnog broja izlaznih linija, 30% biti 'self check-out' blagajne", ističe Malinar, dodajući kako u trgovačkim lancima poput Tescoa ili Sainsbury'sa, već sada 50% naplatnih mjesta čini "selfcheck out", a imaju i objekata gdje oni čine 80 posto.
Prodavači nezamjenjivi
"Uvođenjem samoposlužnih blagajni ne smanjuje se broj djelatnika, već se usmjeravaju na druge pozicije unutar prodajnog prostora gdje je važno pravovremeno pružiti uslugu ili informaciju radi zadovoljavanja potreba kupaca", tvrdi Marcijuš, ističući kako tehnologija u trgovini ne može raditi bez nadzora i djelatnici moraju biti nazočni kako bi se pobrinuli da kupac kupnju obavlja brzo i jednostavno.
Investicije - Brz povrat uloženoga
Prema tvrdnji Mladena Malinara, cijena jedne samoposlužne blagajne kreće se 20.000 dolara, a povrat investicije može se očekivati za godinu i sedam mjeseci imajući u vidu cijenu rada u trgovini na osnovi 450 eura bruto plaće. "Umjesto pet ili šest blagajnika na šest samoposlužnih blagajni trebate dva radnika", objašnjava Malinar. Osim toga kaže kako dosadašnje analize pokazuju da je povrat investicije u samoposlužne blagajne veći u manjim trgovinama, no problem je što se trgovci u Hrvatskoj odlučuju za nove tehnologije tek nakon što ih uvede "susjed", a ne vide to kao poslovni model. "Iako smo očekivali pravi bum u samoposlužnim blagajnama, on je zbog krize ipak izostao", kaže Malinar. "No sigurno je da će 'self check-out' biti trend koji će se proširiti i kod nas", zaključuje.
Amaterski video kako stvar funkcionira: