Iako je proučavanje ljudi i njihovog odnosa prema novcu među znanstvenicima gotovo neiscrpan teritorij za proučavanje, najveći im je izazov otkrivanje samih korijena čovjekova ekonomskog ponašanja.
Na Sveučilištu Yale znanstvenici su napravili korak dalje u prošlost pa proučavaju majmune kako bi otkrili začetke ekonomskih odnosa u primitivnim zajednicama, piše WSJ.
Eksperimenti s tokenima, koje kapucini mogu razmjenjivati za hranu, otkrili su neke zanimljive pojave.
Ispada da majmuni nikada, ali baš nikada svoj novac, odnosno tokene, ne stavljaju na stranu za kasnije, dakle ne štede.
Iako u njihovom baratanju novcem ima sličnosti s ljudima, pa znaju točno procijeniti što im se više isplati i kako da u kupnji bolje prođu, odnosno kako da za manje tokena dobiju više hrane, postoji i jedna posebnost koja razdvaja ljude i manje razvijene primate.
Naime, majmunima skuplje stvari, samo zato što su skuplje i ekskluzivnije, nikada nisu poželjnije kao ljudima.
Dok neki to tumače razvijenijim kulturnim zaleđem ljudskog roda u odnosu na majmune, glavna znanstvenica laboratorija za komparativne kognitivne sposobnosti na Yaleu Laurie Santos komentira samo da su majmuni očigledno racionalniji od ljudi kada je u pitanju novac.
Majmuni nikada ne štede, ali su zato racionalniji prema novcu od čovjeka
Utorak, 22.01.2013. / business.hr