Ministar Mlakar krenuo u borbu protiv alkoholizma u državnim institucijama

Ministarstvo uprave će alkotestirati zaposlene

Stegovni postupci ne mogu se provoditi ako se ne dokaže pijanstvo na radnome mjestu, kaže ministar.

Pošto je pušenje protjerano iz radnih i službenih prostorija, možda je vrijeme da tako uskoro bude i s alkoholom koji je, prema riječima prim. dr. Srđana Marušića s Klinike za liječenje alkoholizma KB "Sestre milosrdnice", prvorazredni zdravstveni problem u Hrvatskoj.

Posao za zaštitare
Ovih je dana ministar uprave Davorin Mlakar raspisao natječaj u kojem traži obavljanje "utvrđivanja alkoholiziranosti djelatnika ministarstva", a objašnjava kako je riječ o tome da stegovne postupke protiv službenika koji dolaze alkoholizirani na posao ne mogu provesti a da se prema propisanom postupku ne ustanovi pijanstvo. Ministarstvo uprave angažirat će zaštitare koji su ovlašteni raditi alkotestove. Prema Zakonu o zaštiti na radu, na poslu nitko ne bi smio imati više od 0,5 promila alkohola u krvi, jednako kao ni za upravljačem. A zabranjeno je i unošenje alkohola u radne prostorije.

Ukorijenjenost konzumiranja alkohola donosi i velik broj žrtava, jer oko 20 do čak 25 posto populacije u Hrvatskoj su kronični alkoholičari, a idućih 25 posto na granici su i prekomjerno konzumiraju alkoholna pića. Alkoholičari su kronični bolesnici, koji svoju bolest najčešće ne žele vidjeti, a posljednjih godina privatni poslodavci, pa i državne tvrtke, kaže sindikalni lider Krešimir Sever, sve češće uvode kontrole.

Ima i izvanrednih otkaza zbog toga iako Zakon o radu izrijekom ne spominje alkohol, pa takvi slučajevi često dospijevaju na sud, koji odlučuje je li riječ o osobito teškoj povredi radne dužnosti.

Katkad uzrok mobing
Zakon omogućuje i da se radnika pod utjecajem alkohola udalji s radnog mjesta, milom ili pak uz pomoć redarstvene službe. Valja ipak paziti na dostojanstvo radnika, kaže Sever, upozoravajući kako ima i slučajeva u kojima upravo zbog loših međuljudskih odnosa i pritisaka na poslu povremeni alkoholičari postaju kronični. Oni koji se odluče na liječenje ipak imaju neke izglede jer ih u prvoj godini liječenja prestaje piti 70 posto, a u pet godina ostaje još 35 posto apstinenata.

Međutim, u društvu koje se svakog dana obračunava s pušenjem, a protiv droge vlada se bori i putem svog ureda, o alkoholu koji je – tvrdi dr. Marušić – glavni uzrok bolesti kod 45 posto ambulantnih pacijenata – nema akcija, a i nacionalna televizija dobro zarađuje na reklamiranju piva. Grub obračun s alkoholičarima otkazima mogao bi problem povećati i stvoriti novu veliku grupu siromašnih.

Kontrola pijanstva može biti i sredstvo pritiska
Kontrola alkoholiziranosti može biti i sredstvo pritiska na dio ljudi, upozorava sindikalni lider Krešimir Sever.

Može se tako dogoditi da netko bude prvo žrtva mobinga, pa kad se počne "tješiti" alkoholom, bude podvrgnut alkotestu i poslije toga i stegovnom postupku.

– Alkotestiranjem ulazi se u osobne slobode, ali sloboda mora imati i granice, pijanstvo može ugroziti proizvodnju, može utjecati na poslovanje i kontakte s klijentima, pa je razumljivo što poslodavci to žele riješiti ili barem nadzirati – kaže Sever.