Prijava
Traži
Promatrajući rad neoženjenih znanstvenika zaključeno je da su oni gotovo do šezdesete godine života u svom znanstvenom radu kontinuirano postizali dobre rezultate odnosno da je opadanje njihove produktivnosti bilo daleko sporije negoli među njihovim oženjenim kolegama.
Unatoč nastojanjima mnogih da svoj privatni život u potpunosti odijele od poslovnog, nebrojeno je puta dokazano da posao itekako utječe na obiteljski život, ali i obitelj na posao. Ta je životna istina potaknula psihologa Satoshija Kanazawu na istraživanje, odnosno potragu za odgovorom na - pitanje ima li brak pozitivan ili pak negativan utjecaj na karijeru znanstvenika. Analizirajući bazu biografskih podataka više od 280 vrhunskih znanstvenika iz područja matematike, fizike, kemije i biologije, te uzimajući u obzir dob u kojoj je svatko od njih dosegnuo vrhunac karijere, Kanazawa je uočio zanimljiv trend. Naime, ispitanici su većinom bili muškog spola, a Satoshi Kanazawa uočio je da je nakon uzlazne putanje njihove karijere u trećem životnom desetljeću, znanstvena produktivnost (očitovana kroz značajna otkrića i publikacije) s godinama opadala. Uslijedila je podrobna analiza bračnog statusa ispitanika koja je pak pokazala da je opadanje produktivnosti daleko manje među neženjama. Štoviše, promatrajući daljnji rad neoženjenih znanstvenika, zaključeno je da su oni do gotovo šezdesete godine života u svom znanstvenom radu kontinuirano postizali dobre rezultate, odnosno da je opadanje njihove produktivnosti bilo daleko sporije negoli među njihovim oženjenim kolegama.
Muškarcima brak važniji
- Produktivnost znanstvenika muškog spola drastično opada odmah nakon preuzimanja uloge bračnog partnera, odnosno uočena je tendencija odustajanja od znanstvenog istraživanja nakon stupanja u brak, baš kao i u kriminalaca koji nakon preuzimanja bračnih obveza odustaju od kriminalnih radnji, istaknuo je Kanazawa, potraživši objašnjenje u razvojnoj psihologiji.
- Muškarci znanstvena istraživanja (ili što drugo čime se bave) provode kako bi privukli žene i oženili se. Naravno, oni to čine podsvjesno, a znanstveni (ili bilo koji drugi) rad samo je sredstvo u ostvarivanju cilja - zasnivanja obitelji, objašnjava Kanazawa, dodajući da se, prema njegovom osobnom mišljenju, znanstvenici ne razlikuju od ostalih ljudi te da se osnovne razvojne psihologije primjenjuju podjednako na sve.
Osim na karijere muškarca, brak ima nepovoljan utjecaj i na karijere žena, a analiza podataka pohranjenih u američkom Nacionalnom zavodu za znanost pokazala je da je se znanstvenice (odnosno ženske osobe s titulom doktorice znanosti i inženjerke) rjeđe odlučuju za brak od svojih muških kolega. Govoreći jezikom brojki, riječ je o 66 posto udanih znanstvenica te 83 posto oženjenih muškaraca.
Što se pak znanstvenica koje su se odlučile i za brak i za karijeru tiče, pokazalo se da su one daleko spremnije ući u bračnu zajednicu u kojoj i bračni partner gradi karijeru. Naime, pokazalo se da bračnog partnera zaposlenog na puno radno vrijeme ima dvostruko više žena negoli muškaraca.
Ključni odricanje i fleksibilnost
Pridodamo li braku i djecu, problemi vezani uz napredak na poslu postaju još veći. Naime, istraživanje koje je provela sociologinja Kimberlee Shauman s kalifornijskog sveučilišta pokazalo je da je rodiljski dopust ključan trenutak u karijeri znanstvenica, odnosno da predstavlja gotovo nesavladivu zapreku.
Izuzmemo li rezultate istraživanja i potražimo odgovor na pitanje »Utječe li brak negativno na karijeru?« iz prve ruke, dobit ćemo niz posve suprotnih odgovora. Naime, znanstvenici iz svih krajeva svijeta rado su sudjelovali na Science Careers Forumu ma kojemu su iznijeli vlastita iskustva i mišljenja. Nekolicina znanstvenika istaknula je da brak smatra izvorom emocionalne i financijske stabilnosti, a ne »prijetnjom« za njihovu karijeru, no bilo je i onih koji su zbog nemogućnosti usklađivanja poslovnih i privatnih obveza brak okončali - razvodom.
Iz niza posve različitih iskustava i mišljenja, dalo bi se zaključiti da ne živimo u savršenom svijetu te da su za skladan život neophodna odricanja i fleksibilnost. To će, pak, ponekad značiti stavljanje »na čekanje« svojih privatnih, a ponekad poslovnih obveza. Ipak, čini se da i poslodavci sve više razmišljaju o privatnim životima svojih zaposlenika te napose o njihovoj efikasnosti, zbog čega u posljednje vrijeme sve više njih nudi niz pogodnosti. Među njima su svakako i programi namijenjeni povratku znanstvenika nakon jednogodišnje ili dvogodišnje pauze koje provode brojne europske institucije, mnoge se pak odlučuju svojim znanstvenicima ponuditi mogućnost zaposlenja na pola radnog vremena, dok neke preuzimaju troškove zdravstvenog osiguranja djece svojih zaposlenika, kao i troškove njihova boravka u vrtićima.
Hrvatska 
Svijet 
Tržište rada 
Ljudi i karijere 
Istraživanja 
Zanimljivosti 
Bez komentara 
