Hrvatski građani na internetu i dalje intenzivno pretražuju pojam „Bewerbung“ (zamolba za posao na njemačkom jeziku) jednako kao “zamolba za posao” na hrvatskom, znači da se pripremaju za iseljavanje u Austriju i Njemačku, kako je pokazalo istraživanje “Praćenje migracija pristupima digitalne demografije – Što nam mogu reći Facebook i Google Trends o hrvatskim migracijama” Hrvatskog katoličkog sveučilišta, a koje je nedavno predstavio politolog i povjesničar Tado Jurić s HKS-a, ukazuje da iseljavanje ni u krizi nije stalo. Zasad umjesto povratka desetaka tisuća iseljenika, koliko se očekivalo da bi ih se moglo vratiti idućih godina, bilježimo tek pojedinačne slučajeve planiranog povratka.
Za Božić ću kupiti kartu u jednom smjeru
Kada su novinari Večernjeg lista posljednji put razgovarali s Krešimirom Vučetićem iz Petrijevaca nadomak Osijeku, koji kruh zarađuje u Njemačkoj, nadao se da će barem za Uskrs moći doma.
Sedam mjeseci kasnije kuje polako planove za dolazak za božićne blagdane, a najvjerojatnije će, kaže, kupiti kartu u jednome smjeru.
– Još sam u Njemačkoj. Prije dva i pol mjeseca bio sam na godišnjem odmoru u Hrvatskoj. Psihički mi je zaista već teško sve to izdržavati, tako da sigurno neću još dugo ostati ovdje. I zdravlje mi je loše, ugasilo mi se sve, u inozemstvu sam već pet godina, dosta mi je. Nedostaju mi djeca, a i čeka me posao doma – govori ovaj uskoro 44-godišnjak, koji će se, uvjeren je, kao iskusan majstor uspjeti snaći i u Slavoniji.
Sa svojim mališanima Lukom i Emom čuje se svaki dan telefonom ili videopozivima, a najteže mu je kada mu njih dvoje kažu koliko ga vole i kako im nedostaje.
Po struci je monter centralnog grijanja i ventilacije, s podosta iskustva, a zanimanje je to koje je u Njemačkoj strahovito traženo. U gradu Karlsruheu posljednjih je devet mjeseci angažiran na gradilištu velike zgrade s 80 stanova.
– Kakva je situacija s koronavirusom kod nas? Nosimo maske u trgovinama i vlakovima, no što se posla na građevini tiče, nismo stali nijedan dan – dodaje.
Činjenica je da u Njemačkoj može zaraditi za svoju obitelj, no nikada si ne bi oprostio da se djeci nešto dogodi, a on nije uz njih.
Dodatne priče iseljenika možete pročitati na sljedećem linku: Večernji list