Povratak na posao privlačna je misao samo nezaposlenima

Prvi radni dan na posao ponesite suvenir s ljetovanja i odmah se bacite na planiranje slijedećeg odmora.

Upravo ste se vratili sa predivnog trotjednog godišnjeg odmora, na kojem ste se opuštali, rekreirali i radili uglavnom ono što ste htjeli. Sutradan se, međutim, morate vratiti na posao, što kao dobra vijest zvuči samo onima (brojnima) koji posla nemaju.

Ta vas spoznaja pritišće kao betonski blok, a uzbuđenje koje vas je pratilo tijekom odmora blijedi brzo kao odsjaj jesenjeg sunca u sumrak. Dok se početkom rujna radnici nevoljko vraćaju na posao, poslodavci strepe koliko će opasti produktivnost dok se osoblje prilagođava krutom ritmu i obavezama. Britansko istraživanje provedeno na 2000 radnika pokazalo je da ih se preko 30% užasava povratka na posao, a da ih 40% treba nekoliko dana uhodavanja za uklapanje u radnu rutinu. Najjači stres trpe oni čiji je radni dan vrlo zahtjevan i u čijoj radnoj sredini vlada buka i vreva. Osim samih obaveza kojima su izvrgnuti, povratnike muče troškovi koje su napravili na odmoru i tuga zbog udaljenosti idućeg dužeg odmora. “Kako ću izdržati do tada”, tipično je pitanje koje si postavljaju zaposlenici u prvim radnim danima. “Ljudi su nakon praznika smanjeno motivirani, a osobito ih obeshrabruje količina posla koji ih čeka, primjerice velik broj e-mailova ili dopisa na koje moraju odgovoriti”, kažu iz agencije Investors in People, koja je provela istraživanje. “Velike organizacije trpe prilično ozbiljan udarac zbog sporog uklapanja osoblja u radnu rutinu”, poručuje Simon Jones, direktor Investors in Peoplea.

Kako ubaciti u višu brzinu
U kriznoj klimi koja vlada u Hrvatskoj i drugdje, poslodavci si ne mogu priuštiti poslovni zastoj izazvan smanjenom rujanskom produktivnošću. Za početak, psiholozi preporučuju nadređenima da zažele povratnicima dobrodošlicu i ublaže im tjeskobu koju mnogima izaziva povratak u radnu sredinu. Potom, potrebno je čim prije održati sastanke s osobljem. Radni sastanci olakšavaju ponovni ulazak u posao i pomaže ubacivanje u višu brzinu potrebnu za obavljanje zadataka. Nažalost, malo koji menadžer izražava dobrodošlicu povratnicima ili im bilo kako olakšava prilagodbu. Svaki se zaposlenik mora sa svojim stresom nositi sam. Prve korake koji olakšavaju povratak poslu potrebno je povući prije odlaska na odmor. Niste li uoči puta obavili sve što je bilo u vašoj moći, zaostaci će vas dočekati zajedno s novim obavezama. Ako niste pravovremeno obavijestili važne poslovne partnere koliko ćete biti odsutni, ništa ih neće spriječiti da vas zatrpaju obavijestima i zadacima za koje bi inače pričekali pogodniji trenutak. Dapače, poželjno je najaviti povratak dan-dva kasnije nakon stvarnog dana povratka, da biste imali više “fore” za mirniju prilagodbu. Ako ste sve navedeno propustili učiniti ovog ljeta, prisjetite se iduće godine. Poželjno je ostaviti par dana između dolaska s puta i odlaska na posao. Najbolje je da to budu vikend i prva dva dana radnog tjedna. Subotu i nedjelju provedite u laganom raspakiranju i odite na izlet koji će produžiti praznične atmosfere, dok u ponedjeljak i utorak obavite ključne nabavke i platite zaostale račune. Ulijetanje u ured neposredno s puta nije ništa mudrije od dolaska na posao s lude cjelonočne zabave. Ako ste odmor proveli na putu, donesite na posao neki podsjetnik – suvenir, fotografiju ili glazbu koja vas je pratila za vrijeme odmora i koju ćete povezivati s tim danima radosti. Ti će vam predmeti stvoriti ugodnije radno ozračje i u tjeskobnim vam trenucima pomoći da uđete u spokojnije stanje duha. Ipak, pobrinite se da vaš podsjetnik bude prikladan za ured te da ne izaziva zavist ni sablazan. Posla se prihvaćajte korak po korak. Nemojte odmah prionuti na sve što ste propustili tijekom odsustva, osim ako niste izvrgnuti prisili nadređenog. Pozabavite se sa zadacima koji vam se prvi nađu pri ruci i popričajte s kolegama o aktualnim obavezama. Čim prije isplanirajte idući odmor, iako je njegov termin daleko i možda se neće ostvariti u skladu s planom. Istraživanja govore da iščekivanje novog odmora puni nadom i snagom za suočavanje s dužnostima. Što vizija idućeg putovanja bude konkretnija, to će i vaša nada biti snažnija i stvarnija.

Bit odmora je u iščekivanju?
Iščekivanje odmora jedan je od glavnih razloga zbog čega nam je odmor uopće važan. Istraživanje objavljeno u reviji Applied Research in Quality of Life pokazalo je da dio lošeg raspoloženja koje ljude zahvaća povratkom u radnu ili drugu uobičajenu sredinu potječe od neispunjenih nadanja u kvalitetu odmora. Ispitivači su prije ljeta testirali velik broj dobrovoljaca, od kojih su neki potom pošli na ljetovanje izvan uobičajenog mjesta boravka, dok su drugi ostali kod kuće. Uočena je značajna razlika u raspoloženju između pripadnika dvije skupine: oni koji su se spremali na ljetno putovanje osjećali su se značajno bolje od onih koji su bili svjesni da neće ići nikamo. Na veliko iznenađenje znanstvenog tima, te je razlike nestalo koncem ljeta. Novi su testovi pokazali da se turisti-povratnici ne osjećaju ništa bolje od onih koji su cijelo ljeto proveli kući, a neki čak i na poslu! Bit će da mnogi od nas uživaju u ideji odmora više nego u odmoru samom. Razočaranje minulim odmorom redovno uzmiče pred oduševljenjem predstojećim odmorom, iako su dobri izgledi da ćemo kad kucne trenutak za to opet biti razočarani. Stoga psiholozi preporučuju planirati nekoliko putovanja godišnje s pristojnim vremenskim razmacima između njih, tako da bismo imali više lijepih događaja koje ćemo s uzbuđenjem iščekivati.

Posao iz snova - Godišnji odmor od 12 mjeseci
Poslovni internetski portal FabJob.com pitao je čitatelje kojem bi se poslu najlakše vratili nakon ljetovanja. Zanimljivo, malo je tko naveo posao s uobičajenim radnim vremenom od osam do četiri.
1. Organizator vjenčanja. Posao podsjeća na organizaciju raskošnih zabava.
2. Profesionalni igrač golfa. Radno mjesto golfera liči na elitno izletište.
3. Putopisac. Mora biti zgodno stalno putovati i biti plaćen za to.
4. Upravitelj hotela. Tko ne može stalno biti na godišnjem, zašto ne bi za plaću pomagao drugima da se zabave?
5. Osobni trener. Promatranje kako se na nekome topi salo, a rastu mišići moglo bi biti uzbudljivo.
6. Upravitelj toplica ili centra za wellness. Takav čovjek može biti mažen i pažen kad god poželi.
7. Osobni asistent slavnih. Tko mora biti nečiji asistent, najbolje je da asistira nekom slavnom.
8. Pisac ljubavnih romana. Smišljati banalne zaplete, prodavati ih u ogromnim nakladama i odlično zarađivati.