Prijava
Traži
Epidemija koronavirusa nije primorala ljude samo da češće posjećuju toalet u potrazi za toplim vodom i sapunom, ograničila ih je na domove i promijenila im planove. Otkazala vjenčanja i putovanja, utjecala na posao. Neke je zatvorila u karantenu, ima i teško bolesnih, a i onih koji su se oporavili.
I tako je diljem svijeta. U ovim trenucima u Hrvatskoj još nisu na snagu stupile najrigoroznije mjere, za izlazak iz kuće još uvijek vam ne treba dozvola, no bilo bi naivno ne pretpostaviti da model širenja virusa iz drugih europskih država neće uskoro stupiti na snagu i kod nas.
U opsesivnim osvježavanjima najnovijih vijesti, sve tijekom perioda u kojemu ste zatvoreni u kuću, ne treba proći puno do prvog trenutka u kojemu vas pokosi. Strah, očaj, panika.
Negativne emocije čije ishodište itekako ima uporište. Iako pratite upute nadležnih, svakih nekoliko sati čujete neki uznemirujuć podatak, iz medija po želji. Realna predviđanja vrhunskih stručnjaka koji također sebi dozvole biti na trenutak nesigurni, preplašeni pred očima javnosti - virus se širi nekontrolirano, a tijekom mjeseci koji slijede važnije je nego ikad paziti na higijenu, prati ruke, brinuti o zdravlju. No više od svega, ostati u kućama.
Što se pritom događa s mentalnim zdravljem? Koliko točno loših vijesti jedna osoba zatvorena u kuću, bez ekonomske perspektive koja bi joj djelovala zadovoljavajuće, u ovim trenucima može podnijeti prije nego joj to ošteti "psihu"?
Svjetska zdravstvena organizacija i u jeku je upozorenja kako se fizički zaštiti, izašla s onima koji bi mogli pomoći onima koji osjete da bi zbog novonastale situacije moglo biti ugroženo i njihovo mentalno zdravlje. Savjetuju one koji se osjećaju naročito anksiozno da pomoć potraže u krugu ukućana, razgovaraju o onome što ih tišti, ali, prije svega, da se drže pravila koje bi im moglo pomoći u trenucima kad se osjećaju preplavljeno negativnim emocijama.
Da se udalje s društvenih mreža. Nikakav relevantan podatak od ekstremne važnosti nećete propustiti ni ako utišate grupu u koju čitavog dana pristižu proslijeđene poruke bez mnogo smisla.
- Našli smo se usred globalnog problema, sličnog onima kakve smo i dosad imali u vidu valova gripe, ali nikada ni približno na ovaj način. Širi se ne samo virus, nego i sva uznemirenost, zabrinutost koja prirodno dolazi uz novonastalu situaciju novih mjera pojedinih država tijekom pokušaja ograničenja područja zaraze - kaže nam psihijatar dr. Ivan Urlić s kojim smo razgovarali o problemu narušenog mentalnog zdravlja u vrijeme pandemije koronavirusa.
ZADATAK GRAĐANA
- Javljaju se u ovi trenucima brojni problemi zdravstvenog i ekonomskog tipa. Kako ćete sa zdravljem ako ste dobili otkaz, ako vam ne stignu sirovine za proizvodnju, ako vaši gotovi proizvodi ne budu poslani... Ako ste ostali bez posla? Svi egzistencijalni problemi pred kojima smo se našli, poput brige za zdravlje, imaju i svoju ekonomsku računicu koja mnoge tišti... - objašnjava nam Urlić koji je ipak optimističan.
- Imamo u cijeloj ovoj situaciji sreću s ministrom koji se pokazao krajnje efikasnim i profesoricom Markotić koja je, također, krajnje stručna. A naš zadatak prilično je jednostavan - da smo informirani kao građani, da imamo puno povjerenje u stručnost, u tim u koji su uključeni liječnici i sve strukture koje se bave organizacijom javnoga zdravstva. Imamo, uostalom, zasad i konkretan rezultat koji nas može tješiti i činiti ponosnima u europskim okvirima, relativno mali broj osoba kojima je dijagnosticirana zaraza. I s ekonomske strane je to u ovim trenucima izvrsno, ako Hrvatska održi ozbiljan pristup zarazi tijekom faze koja će nastupiti, ljudi će se lakše odlučiti doći u zemlju u kojoj sve institucije rade svoj posao - smatra splitski psihijatar.
ŠTO PODUZETI?
Zanimalo nas je što bi kao stručna osoba preporučio onima koji osjećaju da im vijesti postaju "previše"? Naročito je tako onima koji su skloniji anksioznim poremećajima.
- Ne pratite opsesivno vijesti. Dovoljne su one jutarnje i večernje. Svakako je najgore ne raditi ništa, ne uhvatiti se baš nikakve aktivnosti, visjeti s uhom na vijestima. Nije ratno stanje, ali teško je. Odmjeravanje s virusom ćemo dobiti, ima dovoljno stručnih ljudi. Na nama je da budemo odgovorni, da ne filozofiramo i da poštujemo upute nadležnih institucija - savjetuje Urlić.
Što je s opsesivnim pranjem ruku?
- Perite ruke u zdravoj mjeri. Nećete prati tek oprane ruke. No nismo ni svjesni koliko inače ne vodimo računa o higijeni. Pružamo ruke, dodirujemo razne stvari, novac, pa diramo lice.... Ne vodimo računa o tome svemu, a to nisu sterilne površine. Doprinosimo tako širenju virusa, potrebna je dezinfekcija predmeta i, naravno, slušati stručnjake - kaže nam.
Cijeli članak dostupan na: slobodnadalamcija.hr
Hrvatska 
Svijet 
Tržište rada 
Ljudi i karijere 
Istraživanja 
Zanimljivosti 
Bez komentara 
