Privatni detektiv na posao čeka 21 godinu

Matičar, slikar naivac, voditelj protokola, direktor male kavane, čitač natpisa, pazikuća, hostesa – samo je djelić zanimanja nezaposlenih osoba u evidenciji državne burze koja u svojoj statistici prepoznaje čak 3.862 zanimanja.

A među njima su, pomalo je nevjerojatno, i jedan svećenik, šest redovnika te privatni detektiv. Jednog i jedinog službeno nezaposlenog privatnog detektiva Hrvatski zavod za zapošljavanje preuzeo je još iz evidencije nekadašnje republičke burze za zapošljavanje s obzirom da on posao traži više od 21 godine, odnosno – prema lipanjskim podacima burze – punih 252,5 mjeseci, piše Novi list.

On je ujedno i rekorder po stažu u evidenciji nezaposlenih osoba. Slijedi ga izrađivač tapiserija koji posao traži više od 19 godina.

Od 3 do 17 mjeseci
Radnici bez ikakvog zanimanja, a u evidenciji ih je više od 4,3 tisuće posao prosječno čekaju 2,5 godine. Trgovački radnici, pak, prosječno na burzi provedu 17 mjeseci kao i preko 10 tisuća nezaposlenih sa zanimanjem radnik na proizvodnoj traci. S druge strane, arhitekti su u nezaposlenosti prosječno tri mjeseca, kao i visoko obrazovani elektrotehničari, jezičari i građevinski inženjeri.

Prema podacima o prosječnom trajanju nezaposlenosti prema rodu zanimanja s konca lipnja ove godine, posao najduže traže radnici jednostavnih zanimanja, a njih je u evidenciji preko 82 tisuće.

Na posao prosječno čekaju nešto manje od dvije godine, odnosno 21,5 mjeseci. Najbrže se zapošljavaju oni čija su zanimanja vezana uz vojsku pa prosječno na posao čekaju 4,4 mjeseca.

No, njih je i najmanje evidentirano među nezaposlenima – 49. Čelnici, dužnosnici, direktori nakon što ostanu bez posla, novi pronalaze u roku od 5,5 mjeseci, dok stručnjaci i znanstvenici kojih je u evidenciji nešto više od devet tisuća, prosječno na posao čekaju 6,4 mjeseca.

Jednu godinu ili koji dan više, na posao prosječno čekaju i inženjeri, tehničari te njima srodna zanimanja, radnici uslužnih i trgovačkih zanimanja, kao i oni koji se svrstavaju pod grupu zanimanja u obrtima i pojedinačnoj proizvodnji. Uredski i šalterski službenici, a evidentirano ih je gotovo 32,4 tisuće na posao čekaju nepunih 15 mjeseci.

No, kada se ti podaci dodatno »razgrnu«, na površinu isplivaju slučajevi poput privatnog detektiva i cijelog niza drugih zanimanja koje se utope u skupnim podacima. Način evidentiranja nezaposlenih po zanimanjima otkriva i cijeli niz nelogičnosti u reguliranju domaćeg tržišta rada.

Koja bi to država, primjerice, iz evidencije nezaposlenih zaposlila državnog odvjetnika, dočasnika, diplomata ili konzula? A upravo jedan državni odvjetnik na burzi traži posao više od pet godina. Riječ je o Radovanu Ortynskom nekadašnjem Državnom odvjetniku koji nakon smjene s tog mjesta nije pronašao novi posao. Danas Ortynski veli, kako se proteklih godina javio na 40-tak natječaja za posao, ali niti na jednom nije »prošao«.

Pomalo je suludo očekivati da državna burza kao nezaposlenog vodi državnog odvjetnika, jer takvu osobu nitko neće tražiti među nezaposlenima. Daleko bi logičnije bilo da tog zanimanja u evidenciji nezaposlenih nema, već da se nekadašnji državni odvjetnik 'utopio' među nešto više od tisuću pravnika koji na posao prosječno čekaju 7,7 mjeseci.

Baš kao što nitko na burzi neće tražiti državnog odvjetnika, neće tražiti niti voditelja protokola, iako se dva takva radnika nude već osam godina. Nitko na burzi neće tražiti niti svećenika, a jedan već godinu dana traži posao, kao niti redovnike. A njih je u evidenciji šest.

Novi list / tportal.hr