Dok god bude ljudskog roda, bit će recimo: političara!

Profesije koje nikad neće izumrijeti

Tijekom ljudske povijesti mnoga zanimanja su nestala pregažena napretkom tehnologije. Ipak, određeni broj njih je s nama tisućama godina, a čini se da će nas pratiti do samog kraja.

Poreznik
Upravo sad negdje u svijetu netko nervozno grize nokte dok mu porezna inspekcija provjerava poslovne knjige. Dok god budu postojale države ili slične ljudske organizacije kojima su potrebna sredstva da bi funkcionirale, postojat će i porezi. Znači, uz političare, i poreznici su 'vrsta' koja će običnog čovjeka pratiti zauvijek. Krivci za pojavu poreza su stari Egipćani koji su uspostavili prvi porezni sustav oko 3.000 godina prije Krista.

Prostitutka
Kad se počnu raditi androidi u potpunosti slični čovjeku, možda i prostitucija postane automatizirana. Dotad, u sljedećih nekoliko desetljeća, 'najstarijem zanatu' je zajamčen opstanak. Inače, prvi spomen javne kuće zabilježen je još prije 2.500 godina u gradu Uruku u drevnoj Sumeriji, a čak je i sveti Toma Akvinski zaključio da je prostitucija 'nužno zlo'.

Pogrebnik
Bez obzira na naprednu tehnologiju, uvijek će netko trebati stisnuti tipku kako bi lansirao ljesove u svemir ili poslao leševe u postrojenje za reciklažu. Prvo moderno pogrebno poduzeće osnovano je krajem 17. stoljeća u Engleskoj, a prije toga obitelj je za organiziranje pogreba trebala sama posjetiti stolara, cvjećara, krojača, grobara i ostale. Krematoriji su se pojavili 200 godina kasnije, u drugoj polovici 19. stoljeća, a prvi su svoje pokojne kremirali Talijani.

Političar
Većinu ne podnosimo, a tek se nekolicini divimo. Istina je da ih se nikad nećemo riješiti, ma koliko ih pljuvali. Prema definiciji, politiku čine procesi i način na koji se donose odluke unutar jedne skupine ljudi. Znači, dok god bude ljudskog roda, bit će i političara. Ali imaju i oni jednu dobru osobinu: ponekad nas nasmiju do suza.

Frizer
U životu ništa nije sigurno osim smrti, poreza i šišanja. Nekad su 'brice' podrezivale i kosu i bradu, danas vladaju frizerski saloni. Najstarija britva za uredno održavanje svih dlaka na glavi potječe još iz brončanog doba, oko 3.500 godina prije naše ere. Nekad davno, i ne ponovilo se, brijači su također vadili zube i operirali. Jedina opasnost za frizere u budućnosti je pojava robota frizera.

Umjetnik
Pisac, dramaturg, glumac, slikar, dizajner… Umjetnost se mijenja i evoluira zajedno s tehnologijom i nikad neće nestati. A sve je počelo još prije 40.000 godina kad su u pećinama i stijenama nacrtane prve slikarije.

Vjerski vođa
Ljudi će i u budućnosti tražiti smisao života, mnogi od njih u religiji. Izgleda da je čovjek genetski predodređen da, u najopćenitijem smislu, vjeruje u neku vrhunaravnu silu (boga ili sudbinu) koja je stvorila svijet i koja bar donekle ima utjecaj i na život pojedinaca. Možda u budućnosti otkrijemo da je vjera samo rezultat evolucije i jedna od prilagodbi na ovaj svijet. Ili se ipak radi o nečemu mnogo dubljem.

Kriminalac
S napretkom tehnologije i promjenama u društvu, mijenja se i kriminal. Nekad obični lopovi koji su pajserom provaljivali u stanove, danas se služe računalima za sofisticiranu pljačku bankovnih računa. Bez obzira na zakone, stroge kazne i brojnost policije, uvijek će se naći netko koga će zasvrbjeti dlanovi. Optimisti vjeruju da čovjek i dalje evoluira, i to prema duhovnom i prosvijetljenom biću, i da će u budućnosti kriminal u potpunosti nestati. Međutim, svakodnevica nas uvjerava u suprotno.

Vojnik
Ljudska populacija raste, vjerske netrpeljivosti se povećavaju, a sve je manje prirodnih resursa. Sve to vodi u nimalo svijetlu budućnost u kojoj će vojnik imati pune ruke posla. Naravno, sve dok se na bojištu ne pojave prvi vojnici roboti, ubojiti androidi, terminatori i sve ostale smrtonosne mašine.



Roditelj
Riječ o jednom od najtežih, a mnogi će reći i najslabije plaćenih poslova. Bez obzira na to hoće li se djeca rađati prirodnim putem ili metodama sličnim onoj iz Matrixa, uvijek će postojati potreba za nekim tko će se brinuti o bespomoćnim bebama.

Ponedjeljak, 29.10.2012. / L. Filipović, tportal.hr