Prijava
Traži
Hoće li ova pandemija COVID-19 zbog koje su deseci milijuna ljudi diljem svijeta bili prisiljeni raditi od kuće biti uvod u novo doba u kojem će svakodnevni rad iz ureda otići u prošlost u mnogim zanimanjima? Nezamislivo je u prirodnim znanostima da znanstvenici do otkrića mogu doći u kućnim laboratorijima i da će liječnici, uz neke izuzetke, ljude liječiti od kuće, ali u mnogim zanimanjima bi odlazak svaki dan u ured mogao zastarjeti kao što je danas slanje čestitki poštom. Twitter je omogućio zaposlenima koji to žele da mogu “zauvijek” raditi od kuće. Nicholas Bloom, profesor ekonomije na Sveučilištu Stanford, upozorio je i na neke negativne strane rada od kuće poput pada kreativnosti, napominjući da bi zbog pandemije 2020. i 2021. mogle biti izgubljene godine za mnoge izume.
Bloom je inače proveo dvogodišnju studiju na 1000 radnika jedne kineske tvrtke među kojima ih je polovica odabrala rad od kuće, ali su u ured dolazili jednom tjedno da održe vezu s radnim mjestom. Pokazalo se da su 13% produktivniji od kolega u uredu. Samo 30 radnika od njih 500 predomislilo se nakon završetka eksperimenta i vratilo u ured, a preostalih 500 nije ni željelo raditi od kuće jer bi se osjećali izolirano i osamljeno. Bloom je zagovornik rada od kuće, ali samo za one koji to žele i smatra da je i za njih dobro da dođu bar jednom tjedno na posao ili dva dana jer im to potiče veću kreativnost, a tako i održavaju vezu s radnim mjestom.
Balans privatnog i poslovnog
Ovaj znanstvenik drži da se većina kreativnosti događa ‘licem u lice’ i da nas drugi ljudi potiču da budemo motivirani i ambiciozni. Prof. dr. Ljiljana Kaliterna Lipovčan, voditeljica Centra za istraživanje kvalitete življenja Instituta Pilar, podsjeća da su i prije pandemije mnogi umjetnici, prevoditelji i znanstvenici često radili od kuće. Sve djelatnosti koje ne uključuju prisutnost drugih ljudi, a u nekima je to, kaže i smetnja, rade od kuće.
– Danas je rad od kuće omogućen i mnogim drugim zanimanjima zaslugom novih tehnologija, preko kojih su moguće konzultacije čak i s liječnicima. Takav rad ima brojne prednosti, omogućuje fleksibilno radno vrijeme, što je važno ljudima s velikom obiteljskom odgovornošću, ukida ponekad duga putovanja do posla i natrag, omogućuje više slobodnog vremena i poboljšava balans između života i rada, a poslodavcima smanjuje troškove najma i opremanja skupih prostora. Rad od kuće ima i nedostataka, morate imati odvojen prostor za neometan rad, a znajući u kakvim su stambenim prilikama brojne hrvatske obitelji, to često i nije ostvarivo. Nedostatak je i manjak neposredne povratne informacije o kvaliteti posla, tj. mogućnost grešaka koje se naknadno otkrivaju – kaže Kaliterna Lipovčan.
Sastanci su bolji uživo
Na pitanje kojim skupinama ljudi više odgovara rad od kuće odgovara:
– Više odgovara introvertiranim osobama i onima koji preferiraju samostalnost u radu i odlučivanju. No za rad od kuće treba biti vrlo disciplinirana i odgovorna osoba, odrediti vrijeme rada i odmora, i računati na to da u slučaju neke krizne situacije morate sami sve riješiti. Kad radimo s drugim ljudima, skloni smo ponekad i prebaciti dio posla na kolegu, što je teško ako radite u svom domu. Poslodavac koji organizira rad od kuće mora imati vrlo dobre organizacijske i komunikacijske sposobnosti, točno objasniti što i kada želi, puno poslova se u uredima rješava “u hodu”. S radom od kuće to je malo teže. Kao što vidimo, ljudi su prilagodljivi, ništa nije problem, pa čak i ako je taj period duži. Ali rad od kuće kao trajni oblik rada veliki je izazov i sigurno će promijeniti način života kakav poznajemo. Nisam sigurna hoće li to biti na bolje ili na gore – zaključuje Kaliterna Lipovčan. No način rada se neće promijeniti za znanstvenike prirodnih znanosti poput priznate hrvatske znanstvenice Ive Tolić.
– Znanstvenici koji rade eksperimentalna istraživanja moraju raditi u laboratoriju, tako je danas i tako će biti i sutra. Ja ne mogu raditi od kuće jer sam vezana za laboratorij, no postoje područja u prirodnim znanostima koja nisu vezana za eksperimente i oni mogu raditi od kuće, primjerice teorijska istraživanja – kaže Tolić. I kad ne mora raditi u laboratoriju, nego se sastaje sa suradnicima, nije, kaže, u njezinu području jednako efikasno i produktivno imati sastanak online i uživo. Ako i nakon pandemije mnogi budu nastavili raditi od kuće, to ne znači da će moći raditi i živjeti bez kontakta s drugim ljudima. Kako je još Aristotel ustvrdio: čovjek je društveno biće i onaj koji je sam sebi dovoljan nije čovjek, nego je ili Bog ili zvijer.
Bloom je inače proveo dvogodišnju studiju na 1000 radnika jedne kineske tvrtke među kojima ih je polovica odabrala rad od kuće, ali su u ured dolazili jednom tjedno da održe vezu s radnim mjestom. Pokazalo se da su 13% produktivniji od kolega u uredu. Samo 30 radnika od njih 500 predomislilo se nakon završetka eksperimenta i vratilo u ured, a preostalih 500 nije ni željelo raditi od kuće jer bi se osjećali izolirano i osamljeno. Bloom je zagovornik rada od kuće, ali samo za one koji to žele i smatra da je i za njih dobro da dođu bar jednom tjedno na posao ili dva dana jer im to potiče veću kreativnost, a tako i održavaju vezu s radnim mjestom.
Balans privatnog i poslovnog
Ovaj znanstvenik drži da se većina kreativnosti događa ‘licem u lice’ i da nas drugi ljudi potiču da budemo motivirani i ambiciozni. Prof. dr. Ljiljana Kaliterna Lipovčan, voditeljica Centra za istraživanje kvalitete življenja Instituta Pilar, podsjeća da su i prije pandemije mnogi umjetnici, prevoditelji i znanstvenici često radili od kuće. Sve djelatnosti koje ne uključuju prisutnost drugih ljudi, a u nekima je to, kaže i smetnja, rade od kuće.
– Danas je rad od kuće omogućen i mnogim drugim zanimanjima zaslugom novih tehnologija, preko kojih su moguće konzultacije čak i s liječnicima. Takav rad ima brojne prednosti, omogućuje fleksibilno radno vrijeme, što je važno ljudima s velikom obiteljskom odgovornošću, ukida ponekad duga putovanja do posla i natrag, omogućuje više slobodnog vremena i poboljšava balans između života i rada, a poslodavcima smanjuje troškove najma i opremanja skupih prostora. Rad od kuće ima i nedostataka, morate imati odvojen prostor za neometan rad, a znajući u kakvim su stambenim prilikama brojne hrvatske obitelji, to često i nije ostvarivo. Nedostatak je i manjak neposredne povratne informacije o kvaliteti posla, tj. mogućnost grešaka koje se naknadno otkrivaju – kaže Kaliterna Lipovčan.
Sastanci su bolji uživo
Na pitanje kojim skupinama ljudi više odgovara rad od kuće odgovara:
– Više odgovara introvertiranim osobama i onima koji preferiraju samostalnost u radu i odlučivanju. No za rad od kuće treba biti vrlo disciplinirana i odgovorna osoba, odrediti vrijeme rada i odmora, i računati na to da u slučaju neke krizne situacije morate sami sve riješiti. Kad radimo s drugim ljudima, skloni smo ponekad i prebaciti dio posla na kolegu, što je teško ako radite u svom domu. Poslodavac koji organizira rad od kuće mora imati vrlo dobre organizacijske i komunikacijske sposobnosti, točno objasniti što i kada želi, puno poslova se u uredima rješava “u hodu”. S radom od kuće to je malo teže. Kao što vidimo, ljudi su prilagodljivi, ništa nije problem, pa čak i ako je taj period duži. Ali rad od kuće kao trajni oblik rada veliki je izazov i sigurno će promijeniti način života kakav poznajemo. Nisam sigurna hoće li to biti na bolje ili na gore – zaključuje Kaliterna Lipovčan. No način rada se neće promijeniti za znanstvenike prirodnih znanosti poput priznate hrvatske znanstvenice Ive Tolić.
– Znanstvenici koji rade eksperimentalna istraživanja moraju raditi u laboratoriju, tako je danas i tako će biti i sutra. Ja ne mogu raditi od kuće jer sam vezana za laboratorij, no postoje područja u prirodnim znanostima koja nisu vezana za eksperimente i oni mogu raditi od kuće, primjerice teorijska istraživanja – kaže Tolić. I kad ne mora raditi u laboratoriju, nego se sastaje sa suradnicima, nije, kaže, u njezinu području jednako efikasno i produktivno imati sastanak online i uživo. Ako i nakon pandemije mnogi budu nastavili raditi od kuće, to ne znači da će moći raditi i živjeti bez kontakta s drugim ljudima. Kako je još Aristotel ustvrdio: čovjek je društveno biće i onaj koji je sam sebi dovoljan nije čovjek, nego je ili Bog ili zvijer.
Ovu i slične vijesti pronađite na vecernji.hr
Hrvatska 
Svijet 
Tržište rada 
Ljudi i karijere 
Istraživanja 
Zanimljivosti 
Bez komentara 
