Povećan je broj turopoljskih svinja. U tijeku je registracija zaštitnog znaka proizvoda od turopoljske svinje. Na potražnju za prerađevinama od turopoljske svinje utječe rast svijesti građana o njihovoj nutricionističkoj vrijednosti. Planira se izgradnja zajedničkog pogona za preradu mesa.
Šunka, salama, slanina, čvarci i mast od turopoljske svinje postaju sve traženiji. Iako su ti proizvodi dvadeset posto skuplji od onih koji se rade od najčešće uzgajanih pasmina svinja, gurmani prepoznaju njihovu vrijednost.
Potvrdilo je to istraživanje tržišta napravljeno u sklopu projekta „Vrednovanje tradicijskih proizvoda od turopoljske svinje“ koji je sredstvima Europske unije pokrenula Europska komisija.
„Cilj je projekta očuvanje turopoljske svinje, jedne od najstarijih pasmina svinja u Europi, te njezina tradicijskog načina uzgoja u Parku prirode Lonjsko polje, Posavini i Turopolju. Kako bismo u tome uspjeli, tijekom posljednje smo dvije godine radili na razvoju asortimana proizvoda od turopoljske svinje te ih pripremali za izlazak na tržište. Javna ustanova Park prirode Lonjsko polje zainteresiranim je poljoprivrednicima s ovih područja darovala mlade turopoljske svinje i educirala ih kako se na najbolji način baviti njihovim uzgojem. Zahvaljujući projektu uspjeli smo broj uzgajivača turopoljskih svinja povećati sa šesnaest na dvadeset i pet“, istaknuo je Ivor Stanivuković, ravnatelj Javne ustanove Park prirode Lonjsko polje.
Na početku projekta uzgajivači su imali stotinjak krmača turopoljske svinje. One su ove godine dobile tristotinjak mladih što je odlično za daljnji razvoj uzgoja.
Turopoljska svinja savršeno se uklapa u ekosustav hrastovih šuma i poplavnih pašnjaka koristeći njihove proizvode. Budući da živi u slobodnom uzgoju, ona je prva životinja koja nakon poplava dolazi na ispašu. Uzgoj i proizvodnja delikatesa od turopoljske svinje održivi su što dijelu lokalnog stanovništva omogućuje zaposlenje i dohodak.
„U okviru projekta „Vrednovanje tradicijskih proizvoda od turopoljske svinje“ pokrenuli smo pokusnu proizvodnju, napravili istraživanje tržišta, marketinški plan, kreirali zaštitni znak i pakiranje proizvoda, organizirali probnu prodaju te napravili financijsku analizu cijelog lanca. Iako je riječ o nešto skupljim proizvodima od svinjetine, tržište je pokazalo cjenovnu spremnost za njih te prepoznavanje njihovih vrijednosti. Ekološki i tradicionalni uzgoj danas predstavlja važan segment na zahtjevnom tržištu koje sve više traži zdravu hranu i ekološki uzgoj koji se brine o dobrobiti životinja i štiti ih od izlaganja nepotrebnom stresu“, kazao je Damir Kovačić, direktor Agrarnog savjetovanja.
Željko Mahnet, načelnik Službe za razvoj svinjogojstva u Hrvatskoj poljoprivrednoj agenciji, objasnio je da turopoljska svinja sporije dobiva na masi te ima veći udio masti od trenutačno najviše uzgajanih pasmina svinja. Te su pasmine, za razliku od turopoljske svinje, stvarane tako da daju što više mesa, no rast svijesti građana o nutricionističkoj vrijednosti svinjske masti ide na ruku proizvodima od turopoljske svinje. Uz motiviranje poljoprivrednika na uzgoj turopoljske svinje, za očuvanje hrvatskih izvornih pasmina, istaknuo je Mahnet, važna je i disperzija uzgoja kako bi životinje bile što zaštićenije u slučaju pojave bolesti.
Na završnom sastanku projekta „Vrednovanje tradicijskih proizvoda od turopoljske svinje“ uzgajivačima je predstavljen model stavljanja proizvoda od turopoljske svinje na tržište. Najavljeno je i pokretanje postupka registracije zaštitnog znaka tih proizvoda.
Dio je to aktivnosti kojima Javna ustanova Park prirode Lonjsko polje u suradnji s Agrarnim savjetovanjem, Hrvatskom poljoprivrednom agencijom i Plemenitom opčinom turopoljskom želi dodatno pomoći uzgajivačima u razvoju te stvaranju dugoročnog i ekonomski opravdanog uzgoja turopoljske svinje. Kako bi se u preradu mesa mogli upustiti i uzgajivači koji za to trenutačno nemaju mogućnosti, u Lonjskom se polju planira izgradnja zajedničkog pogona za preradu.