Prijava
Traži
Zadaje li vam ova recesija glavobolje? Od briga ne možete spavati te patite od nesanice? Onda ste, čini se, dio novog globalnog trenda.
Čini se kako recesijska kriza uzima danak i na snu zaposlenika širom Amerike. U istraživanju o stresu uzrokovanom recesijskom krizom koju je provela američka tvrtka ComPsych Corporation, gotovo 92% ispitanika izjavilo je kako im financijske muke uzrokuju nesanicu.
Samo 8% ispitanika izjavilo je kako spavaju bezbrižnim snom pravednika. Kao odgovor na pitanje «Da li vam financijske brige uzrokuju nesanicu? Ako je vaš odgovor potvrdan, što vas najviše brine?» rezultati su pokazali slijedeće.
30% ispitanika brine podmirenje troškova života
29% ispitanika zabrinuto je kako podmiriti dugove po kreditnim karticama
14% ispitanika brine otplata hipotekarnih kredita
13% ispitanika brinu male mirovine
3% je zabrinuto za plaćanje školarine za djecu
3% brine plaćanje zdravstvenih troškova
Ovakvi rezultati dobra su signatura i poslodavcima koji žele motivirati i podići efikasnost svojih zaposlenika. Maslowljeva teorija hijerarhije, jedan od često korištenih alata u motivaciji zaposlenika, govori nam kako ljudi prije svega teža za zadovoljenjem svojih najnižih potreba, kao što su one fiziološke. Kada smo gladni i žedni, ne razmišljamo o odlasku u kazalište, nego o tome gdje pronaći hranu i vodu kako bi zadovoljili glad i žeđ. Preneseno na organizacijski jezik, zaposlenici na ovom stupnju su sretni da imaju posao i zadovoljene osnovne uvijete rada. Naš narod bi rekao «biti na toplom i suhom». Imati posao usko se veže i za drugi nivo zadovoljenja potreba, a to je ona za sigurnošću. Sigurnost i izbjegavanje neizvjesnosti je karakteristika koja resi većinu ljudi i gotovo svi mi želimo realnost koja je stabilna, predvidiva te tako u njoj možemo planirati svoju budućnost. Na nižim razinama ova potreba se očituje u potrebi za redovitom plaćom i mirovinom, sigurnošću da poslodavac plaća sve doprinose na vrijeme i sl.
Istraživanje portala Salary.com pokazalo je kako nezadovoljni zaposlenici i oni koji smatraju da nisu dovoljno plaćeni češće voljno sabotiraju posao. Studija «Gubitak vremena na poslu» pokazala je kako gotovo jedna četvrtina zaposlenika u prosjeku dva sata tijekom radnog dana koristi za aktivnosti koje nisu vezane za obavljanje zadataka iz opisa posla. Najviše ih surfa Internetom u osobne svrhe (48%), čavrlja sa kolegama (33%) i obavlja ostale osobne stvari (30%) kao što su: privatni telefonski pozivi, traženje drugih poslova i planiranje osobnih obaveza.
Recesija je upravo situacija u kojoj pate ove primarne ljudske potrebe, prije svega zato što zaposlenicima počinju «visiti otkazi nad glavom» te se ugrožava njihova sigurnost. U takvim situacijama vrlo je teško motivirati ljude za timski rad ili kreativno razmišljanje, jer se sva pažnja usmjerava na razmišljanje o nesigurnoj budućnosti i preživljavanju.
Iako se poslodavci mogu praviti kako se ništa ne događa i skrivati glavu u pijesak, oni mudri osvijestit će da je trenutna situacija nimalo laka i pokušati napraviti najbolje što mogu. Menadžeri koji su prošli vrijeme velikih kriza savjetuju kako je najbolji lijek za motivaciju zaposlenika upravo komunikacija o onome što se događa u kompaniji. Na taj način uklanja se teret nesigurnosti, razbijaju se kuloarske priče o otkazima i dobrovoljnim odlascima te se, kažu oni najbolji, može mobilizirati zaposlenike za ostvarivanje organizacijskih ciljeva.
Na muci se poznaju junaci, kaže ona narodska, i ovo je vrijeme u kojem organizacije mogu dobiti jako puno ili jako malo od svojih zaposlenika.
mr.sc. Ratka Jurković, www.svanconsulting.com
Hrvatska 
Svijet 
Tržište rada 
Ljudi i karijere 
Istraživanja 
Zanimljivosti 
Bez komentara 
