Onima koji rade danju, treba pola sata sna između 15 i 16 sati. Drijemanje ne smije biti dulje od pola sata jer tada počinje pravo spavanje.
Šefe, malo mi se prispavalo, mogu li ubiti oko? Odgovor na ovo pitanje sigurno bi bilo - jesi li ti lud, pa ne plaćam te da bi spavao, nego da bi radio! Kakva siesta usred posla!
Drskost ili potreba
Šef bi sigurno bio iskreno zgranut drskošću pitanja. No, američki neurolog i stručnjak za poremećaj spavanja prof. Alon Avidan kaže da kratko drijemanje poboljšava koncentraciju, skraćuje vrijeme reakcije i omogućuje bolje kritičko razmišljanje nego ako se ustraje na trajnoj pospanosti tijekom radnog vremena.
Pospanost se, osim noću, javlja i danju, jer kako dan više odmiče, tako koncentracija pada i sve smo više pospani, kaže Avidan. Najveća kriza spavanja nastupa između 15 i 16 san za one koji rade danju.
Maksimalna pažnja
Stručnjaci su uvjereni da joj se ne bismo trebali odupirati, pogotovo kod poslova koji zahtijevaju maksimalnu pažnju, poput, kontrole leta. Umjesto da radnici rade u polusnu, bolje je da poslodavci razmisle o prostoriji u kojoj bi po potrebi, na 15 do 20 minuta,vratili snagu i potom prionuli na posao potpuno oporavljeni. No, pauze spavanja ne smiju biti dulje od pola sata, jer nakon 30 minuta počinje spavanje.