Sindrom izgaranja - legitimna medicinska dijagnoza

Iscrpljeni ste od posla? Liječnici će vam po novom službeno moći dijagnosticirati "sindrom izgaranja" ili "burnout", a sve vezano za izgaranje na poslu i osjećaj ekstremnog stresa uzrokovanog radom. Sindrom izgaranja postao je nakon desetak godina istraživanja legitimna medicinska dijagnoza o kojoj je u emisiji Studio 4 govorio psihijatar doktor Ante Bagarić.

Sindrom izgaranja na poslu

Prepoznat je kao veliki problem današnjeg života i najvažnija komponenta kod njega je iscrpljenost. Stres na poslu često je kroničan i osobe nisu iscrpljene samo nakon posla, nego i tijekom radnog vremena. Kao svoj obrambeni mehanizam, ljudi se počinju distancirati i na posao ne gledaju kao uspjeh, zadovoljstvo, način da se iskažu. Treća komponenta je što počinju biti manje efikasni i tako se stvara i zatvara jedan negativan začarani krug. Osobe zanemaruju svoj posao, ne dolaze redovito i ako ne mogu biti aktivno agresivni prema šefovima i suradnicima, postaju cinični - što je pasivna agresija.

Depresija i burnout

Simptomi su vrlo slični. Kod burnouta je ključan odnos prema poslu - uvijek je riječ o poslu, o odnosima sa suradnicima, sa šefovima, nije teško prepoznati o čemu je riječ.

Dijagnoza, zlouporaba

Uvijek postoje pojedinci koji pokušavaju sami sebi postaviti dijagnozu, zlorabiti prema poslodavcima kada je riječ o otvaranju bolovanja, tražiti odštete... Zapravo je to svakodnevna pojava, neke osobe smatraju da je već naređenje šefa prekoračenje i da su izgorjeli već i zbog toga što moraju raditi. Da bi se to razlučilo, firme i poduzeća trebaju biti educirani kako bi znali prepoznati simptome dok nije kasno. Kada osoba "izgori", vrlo su male mogućnosti da će ona nastaviti raditi.

Bolovanja...

Kratka bolovanja su dobra, čovjek se može malo odmoriti, ali dugotrajna bolovanja daju potvrdu čovjeku da on nije vrijedan, da je ispao iz tima, da su drugi bolji. Kao psihijatar, doktor Bagarić ne preporučuje pacijentima dugotrajna bolovanja, smatra da im to može nanijeti veliku štetu.
Lav koji grize ostale

Danas imamo puno očekivanja, mitove o velikom ljudima koji nikad ne spavaju i rade po 20 sati. Čovjek nije sretan ako radi toliko, ne mogu svi biti Steve Jobs i zarađivati milijune. Važno je učiti djecu da treba tražiti neki vlastiti put, put u suradnji s drugima a ne biti lav koji grize sve ostale i najbolji u svemu, to nije realna opcija za ljude i za čovječanstvo.

Burnout, blackout

Važno je napomenuti da kada se osoba osjeća više izolirano, kod nje se prirodno javlja agresija i burnoutmože postati blackout. Vrlo je važno da se osobe jave što ranije kako bi se interveniralo dok ne upadnu u začarani krug. Nitko nije isključen, svugdje se može javiti taj simptom, ali rizičniji su poslovi gdje je nužna velika brzina.

Godine u kojima se hoće napraviti više

Podaci za Njemačku pokazuju da su ugrožene skupine od 30. do 45. godine. To su srednje godine u kojima se hoće napraviti više. Kratka terapija od mjesec ili dva mogla bi pomoći svakome koji prepoznaje te simptome.