VELIKI BRAT NE SPAVA

Što se dogodi kad vam vlast želi čitati e-poštu

Znali smo da su američki zakonodavci skloni zakonskim prijedlozima koji zadiru u privatnost online, no sad su ih, čini se, počeli kopirati i Europljani.

Nove zakonske mjere, koje bi vrlo ozbiljno zadirale u privatnost korisnika interneta, trebale su biti usvojene do ljeta. Policija i obavještajna zajednica tvrde kako su nužne za hvatanje kriminalaca, pedofila i terorista.Nova crta bojišnice otvorena je u Velikoj Britaniji, gdje su parlamentarni zastupnici osudili su plan prema kojem bi bilo moguće pratiti i nadzirati aktivnosti online svake osobe u toj zemlji.

Oluja se podigla početkom tjedna kad se ispostavilo da će zakonski prijedlog - koji bi policiji, obavještajnim službama i drugim institucijama mogao omogućiti prikupljanje pojedinosti poruka poslanih Skypeom i društvenim mrežama - britanska kraljica spomenuti u svom govoru.

Obavještajci bi, predviđeno je, dobili mogućnost prikupljanja informacija 'na zahtjev', u realnom vremenu, i to bez sudskog naloga. A tvrtke koje se bave pružanjem usluga pristupa internetu bi bile prisiljene instalirati opremu za praćenje telefonskih poziva i prometa na web siteovima.

Ne bi vidjeli sadržaj poruka, ali bi mogli pratiti koga su i kad surferice i surferi kontaktirali.

Nove zakonske mjere, koje bi vrlo ozbiljno zadirale u privatnost korisnika interneta, trebale su biti usvojene do ljeta. Policija i obavještajna zajednica tvrde kako su nužne za hvatanje kriminalaca, pedofila i terorista.

Kako sad stvari stoje, usvajanje zakona moglo bi biti odgođeno za najmanje godinu dana, ako će uopće stići do parlamenta. Liberalni demokrati čak su zaprijetili glasovanjem protiv laburista, svojih koalicijskih partnera, u slučaju da do izjašnjavanja o zakonu dođe.

Vlada se nakon kritika povukla, objavivši kako će najspornije predložene mjere biti objavljene u obliku nacrta, kako bi ih se temeljilo pregledalo i provjerilo te obećavši da neće pokušati progurati zakon na silu kroz parlamentarnu proceduru.

Otočani su se tako počeli približavati Francuzima, koji imaju vjerojatno najradikalniji pristup kad je zaštita autorskih prava u pitanju na Starom kontinentu. Francuska se prije koju godinu bila i sukobila s Europskim parlamentom zbog usvajanja zloglasnog zakona HADOPI koji onemogućuje pristup internetu korisnicima koje tri puta uhvate u skidanju sadržaja zaštićenog autorskim pravima.

Prijestupnik prvo dobije upozorenje e-mailom, pa klasičnom poštom. Ogluši li se na oba, vladina agencija može mu ukinuti pristup internetu na do godinu dana.

Amerikanci ne miruju
O novoj prijetnji iz Sjedinjenih Država smo već pisali, pa ćemo samo ukratko podsjetiti o čemu se radi.

Cyber Intelligence Sharing and Protection Act (skraćeno CISPA) novi je prijedlog zakona, dizajniran da zaštiti radna mjesta i intelektualno vlasništvo Amerikanaca.

U zakladi Electronic Frontier zabrinuti su zato što smatraju da omogućuje kompanijama da 'špijuniraju korisnike i dijele njihove privatne informacije s vlastima i ostalim kompanijama, i to sve s gotovo potpunim imunitetom na bilo kakvu vrstu tužbe'.

Kao i mnogi drugi slični prijedlozi zakona i trgovinskih sporazuma, kao SOPA i ACTA, i CISPA zapravo stvara zakon koji bi bio iznimka od svih ostalih zakona, ako je riječ o računalnoj sigurnosti i intelektualnom vlasništvu.