Ankete javnog mijenja pokazuju da se bezuvjetnom temeljnom dohotku protivi i 60 posto građana. U pozadini ove liberalne i socijalne ideje stoji zamisao da bi svi stanovnici trebali moći zadovoljiti osnovne životne potrebe poput stana, hrane i režija što bi zajamčenim dohotkom trebalo biti omogućeno.
No, suma je ponešto kontradiktorna s obzirom da je Švicarska jedna od najskupljih zemalja te da je ukupni godišnji iznos bezuvjetnog temeljnog dohotka od 30.000 franaka tak malo viši od granice siromaštva procjenjenog na 29.501 franaka godišnje.
Procjenjuje se da u Švicarskoj svaka osma osoba živi u riziku od siromaštva, što je prilično nezavidan prosjek u odnosu na ostale europske zemlje. Pristaše ovaj koncept vide kao alat za povećanje učinkovitosti socijalne skrbi i naglašavaju da se građanima njime omogućava kvalitetna raspodjela i korištenje radnog vremena te se sanira jedan od vodećih problema suvremene ekonomije - nezaposlenost.