Prijava
Traži
Imali smo ga jednom, imat ćemo ga možda i opet. Vlada razmišlja o ponovnom uvođenju poreza na ekstraprofit koji bi među ostalim poslužio i kao kazna svima koji su se nepošteno obogatili za vrijeme krize. Prošle je godine Vlada na taj način uprihodila više od 230 milijuna eura. Premda se spominjalo da bi među takvim subjektima bile i banke, ministar to sada opovrgava. Ali iznosi drugačije viđenje borbe protiv inflacije od guvernera Vujčića i Europske središnje banke.
S bankama se razgovara, ali kad je riječ o ekstraprofitu, one su sigurne i ta ih mjera očito neće zahvatiti.
“Ja sumnjam da će Hrvatska imati porez na ekstraprofit banaka samo namijenjen bankama, tako da vam u ovom trenutku mogu reći da ne razmišljamo o selektivnim potezima te vrste”, rekao je ministar financija Marko Primorac.
I bez glasa je ostao dok je objašnjavao kako nije najzadovoljniji europskom politikom koja bi inflaciju suzbijala podizanjem kamata. Takav model u Hrvatskoj očito ne fukcionira, kaže. Primorac se umjesto toga zalaže za povećanje stope obvezne pričuve pa sugerira guverneru HNB-a da to prenese u Europi.
“Nadamo se da naši predstavnici u Europskoj središnjoj banci, znači u Boardu na sastancima koje imaju, također zastupaju te stavove. Premda oni tamo realno iznose svoja mišljenja, odnosno ne zastupaju u potpunosti izravno države iz kojih dolaze, nije bez vraga sustav posložen na taj način da iz svake države dolazi netko”, otkriva Primorac.
Rekordna dobit banaka
Ove godine hrvatske će banke ostvariti rekordnu dobit – neki i 80 posto više nego lani. Zato bi trebalo zavući ruku u njihove džepove, smatra SDP-ov Branko Grčić.
“Banke će, praktički, ni orao ni kopao, praktički dobiti negdje oko 460 milijuna eura vrijednosti od HNB-a, što je inače trebalo u najvećem dijelu ići u državni proračun i služiti za financiranje određenih socijalnih potreba. Dakle, to je iznos koji bi već sutra mogli starosne mirovine u Hrvatskoj dignuti za 10 posto”, rekao je.
Hrvatska udruga banaka poručuje da Hrvatska trenutno ima među najpovoljnjim uvjetima financiranja i da je rast kamatnih stopa bio blag.
“Banke su u Hrvatskoj tijekom ove godine već bile obuhvaćene porezom na tzv. izvanrednu dobit što nije bila praksa u većini drugih država koje su takva porezna opterećenja uglavnom ograničavale na tvrtke iz energetskog sektora u skladu s preporukama europskih institucija”, poručuju iz HUB-a.
Porez na ekstraprofit – robinhudovski potez ili prevencija?
Za uvođenje poreza na ekstraprofit bankama odlučila se i Slovenija. Novac koji prikupe, a računaju na 100 milijuna eura, ići će u sanaciju nakon katastrofalnih poplava. I Hrvatska je trebala izabrati taj put i uprihođen novac usmjeriti najpotrebitijima.
“Meni to izgleda kao robinhudovski potez”, ističe Petar Vušković, ekonomski analitičar i konzultant, te dodaje: “Dakle, gdje ti praktički oporezuješ bogate i sad je samo zapravo pitanje njegove namjene. Namjena isključivo mora biti socijalna, kao što je slučaj u Italiji, za pomoć mladima, za kupnju stanova ili primjerice u Mađarskoj ili Španjolskoj koje su taj porez već koristile.”
Banke ga neće plaćati, ali porez na ekstraprofit, ako ga Vlada zaista uvede, plaćale bi i one tvrtke koje su za vrijeme energetske krize, primjerice, dobivale subvencije, a istovremeno dizale cijene i tako štetile građanima. Već je i trebao biti uveden, kaže Sandra Benčić, jer bi najbolje djelovao preventivno.
“Ako oni unaprijed znaju za cijelu godinu da će taj porez na kraju platiti, ako će primjerice, trgovački lanci dizati marže neopravdano ili ako će na drugi način na krizi profitirati. To se nije dogodilo”, kaže Benčić.
Dogodit će se zato sigurno novi paket mjera. Tko će biti uključen, još se ne zna, ali ako bi se iz njega izbacili veliki poduzetnici, kako se može čuti, poduzetnici bi to smatrali diskriminacijom. A i kažnjavanje zbog podizanja cijena baš i ne podržavaju.
Ostatak pronađite na linku.
Hrvatska 
Svijet 
Tržište rada 
Ljudi i karijere 
Istraživanja 
Zanimljivosti 
Bez komentara 
