Potrošna roba

Zbog prekovremenih i stresa Japanci umiru u uredima

Mislili su da je zaspao za stolom. Nakon dva sata još se uvijek nije budio, potapšali su ga i shvatili da je njihov kolega u ranim 40-ima izdahnuo. U Japanu se i dalje broje žrtve napornog rada.

U zemlji poznatoj po disciplini i iznimnoj p redanosti poslu slučaj gospodina Hamada uopće nije neuobičajen, pa zdravstveni stručnjaci pozivaju na promjenu općeg život nog stila. Smrt zbog iscrpljenosti poslom ima i svoj naziv – karoshi.

Od početka 60-ih, i prve žrtve koja je nakon 40 dana neprekidnog napornog rada umrla od moždanog udara, kad je ovaj fenomen uočen, od karoshija su umrle tisuće zaposlenika.

I poslodavci polako plaćaju
Zbog bolje organiziranosti žrtava zlostavljanja, u veljači je jedna japanska kompanija morala platiti oko milijun američkih dolara odštete obitelji zaposlenika koji je počinio samoubojstvo. Sud je zaključio da je on bio posljedica iscrpljenosti na poslu.

"Kenji je vrlo naporno radio. Bio je pod stresom radeći dan i noć", rekla je njegova udovica Akiko dodajući da na poslu zbog snažne konkurencije među kolegama nije bilo vremena za predah. Njen suprug je na poslu, do kojeg je putovao dva sata, radio oko 75 sati tjedno, što je u prosjeku 15 sati dnevno. 

"Položaj zaposlenih je zbog globalne ekonomske krize još teži", istaknuo je odvjetnik Hiroshi Kawahito, koji predstavlja obitelji žrtava karoshija. Mnoge kompanije smanjuju broj zaposlenih iako je opseg posla ostao isti, što dovelo do porasta karoshija.

Neki stručnjaci se boje da je karoshi dobio i novo lice – suicid. Dok je većina žrtava do sada umirala od srčanog udara, kod sve se većeg broja japanskih radnika zbog iscrpljenosti razvijaju psihološki poremećaji poput depresije te dolazi do samoubojstava. Od 30.000 samoubojstava počinjenih prošle godine, smat ra se da je 10.000 povezano s iscrpljenošću na poslu.

Jedan takav slučaj je onaj 30-godišnjakinje koja je radila za trgovački lanac. Zbog šefa koji se na nju neprestano derao, žena se razboljela te je morala otići u prijevremenu mirovinu. Na koncu je počinila samoubojstvo, piše na naslovnici službene stranice za žrtve karoshija.

Suicidalni zaposlenici
Dok je većina žrtava do sada umirala od srčanog ili moždanog udara, k od sve većeg broja japanskih radnika zbog iscrpljenosti na poslu razvijaju se psihološki poremećeji poput depresije i samoubojstva.

Žrtve zlostavljanja počele su se organizirati, te je u veljači jedna japanska kompanija morala platiti oko milijun američkih dolara odštete obitelji zaposlenika koji je počinio samoubojstvo. Sud je zaključio da je samoubojstvo posljedica iscrpljenosti na poslu.

Nakon Drugog svjetskog rata i naglog ekonomskog razvoja do sredine 60-ih radni dan od najmanje 12 sati postao je japanska svakodnevnica.

Japanske sindikalne organizacije ističu da je prošle godine 53 posto radnika značajno više izloženo stresu nego ranije. Tamošnja je vlada, iako ne želi priznati broj žrtava koji navode udruge, nedavno priznala da postoje s radom povezane bolesti uzrokovane stresom, a poslodavce smatra odgovornima za poremećaje poput srčanih bolesti, bolesti kralježnice i mentalni stres.

Četvrtak, 05.11.2009. / T.T., www.net.hr