Tijekom spavanja su malo usmjerili mozak pa su ljudi nakon buđenja bolje rješavali zagonetke.
Novo istraživanje bolje razjašnjava kognitivne procese koji se zbivaju u mozgu dok spavamo, piše Medical News Today. U snovima se miješaju fragmenti stvarnosti, mašte i pamćenja, redoslijedom koji nema smisla nakon buđenja. Čini se da to ima veze s preustrojavanjem memorije, pa je i učenje prije spavanja uistinu učinkovit način za zadržavanje informacija.
Prije donošenja teške odluke, ljudi često odluče prespavati jer znaju da postoji šansa da će se probuditi s jasnijim pogledom na problem. Saznanja studije objavljena su u listopadskom broju časopisa Psychological Science.
Morali su usmjeriti mozak
“Znamo da ljudi tijekom sna konsolidiraju sjećanja, jačaju ih i reorganiziraju”, kaže glavna autorica studije Kristin Sanders, s odjela za psihologiju sveučilišta Northwestern, u Evanstonu u američkoj saveznoj državi Illinois. Pretpostavka istražena u ovoj studiji započela je spoznajom da rješavanje teškog problema i kreativno razmišljanje općenito, mogu biti u funkciji konstruiranja novih kombinacija poznatih elemenata u potrazi za još neotkrivenom kombinacijom koja otkriva rješenje.
Sanders i kolege pitali su se može li postojati strategija rješavanja problema slična reorganizaciji pamćenja tijekom spavanja. Trebalo je usmjeriti mozak spavača prema određenim problemima, a da ih se ne probudi. Prijašnja istraživanja su pokazala da se ovaj prirodni proces može potaknuti zvukovima povezanim s obradom informacija.
Manipulirali su snom
Rješavanje problema dio je svačijeg života, a u ovoj studiji korištene su zagonetke. Temeljni kognitivni procesi mogli bi se odnositi na rješavanje bilo kojega problema na kojom smo zapeli ili smo blokirani pogrešnim pristupom. Budni, sudionici studije rješavali su zagonetke od kojih je svaka bila povezana s nekim zvukom. Pojedine zagonetke ostale su neriješene, a sudionici su otišli spavati.
Dok su spavali puštani su im zvukovi povezani s određenom zagonetkom. Ujutro, probuđeni spavači opet su pristupili rješavanju. Uspjeli su riješiti 31,7 posto što je poboljšanje od 55 posto u odnosu na stanje prije odlaska na spavanje. Ovo je prva studija koja pokazuje da se snom može manipulirati na način da se iskoristi talent rješavanja problema koji se čine nerješivi dok smo budni.
Uloga sna je golema
Glavni autor studije, profesor Mark Beeman kaže: ”Bez obzira na to koliko spavao neću iznenada smisliti rješenje za crne rupe ili naći lijek za rijetku bolest jer za to nemam potrebno znanje. Ali studija pokazuje da je obrada mozga tijekom spavanja korisna za dnevnu spoznaju.”
“Ovi rezultati pokazuju da postavljanje informacija o zagonetkama tijekom spavanja može olakšati njihovo rješavanje, potvrđujući tako ulogu sna u inkubaciji problema i uspostavi nove tehnike za bolje razumijevanje problema i spoznaje tijekom sna”, zaključio je Beeman.
Vijest je prenesena s portala telegram.hr